ZAVIŽAN – VUKUŠIĆ DULIBA


Nekad je glavni put u Vukušić dulibu vodio iz Palježa, ali je ta staza, koja se iz Palježa penje ukoso primorskom padinom Rasoja (1348 m), gotovo posve zarasla. Danas je u Dulibu najlakše doći sa Zavižana.

Draževrta
Draževrta

Zavižan – Vukušić duliba. Sa Zavižana putem za Babrovaču do Podkrižića, raskrižja na istočnoj kosici Opaljenika (1473 m). Markacija nastavlja desno niz Krivaču, a mi skrećemo lijevo, blažom stranom niz prozračnu bukovu šumu u travnat dolac Draževrtu. Desnom stranom dolca zalazimo u šumu i sada ugaženom stazom uzbrdo na prijevoj iznad sljedeće, još dublje i izrazito vrletne ponikve slijeva. Staza nastavlja vrhom ponikve, kratkim usponom prelazi preko kosice i s druge strane silazi strmo u Kreceljić, usvrdlan dočić na južnom kraju uvale koja se proteže na sjever stiješnjena između strmih strana. U Kreceljiću je raskrižje: put za Vukušić dulibu vodi strmo uzbrdo na primorsku stranu, a uvalom na sjever došli bi do Šuplje stine, 3 metra visoke šuplje stijene na sjevernom kraju uvale, odakle se silazi u Vodicu, Živu vodicu.

 Visibaba i Jelovac (1336 m)
Visibaba i Jelovac (1336 m)

Zapadno od Kreceljića i spomenute uvale proteže se duga pošumljena kosa koja spaja vrh Rasoje s podnožjem Balinovca i dijeli uvalu od našeg cilja, Vukušić dulibe, smještene u uzdužnoj uvali koja se proteže južno od vrha Rasoje (1348 m). Na tu stranu iz Kreceljića vode dvije staze: ona sjevernija vodi u Dulibu preko Ripištine, a naš put zavija južno, strmim usponom prelazi preko pošumljene kose i silazi u Dolinicu, ograđen dočić na južnom kraju Vukušić dulibe. Uvalom lijevo došli bi na poznati poprečni put kojim su Legci i Modrići izlazili na svoje košanice u Modrić docu, Čemerikovcu i Inkeševcu, a desno, preko ravnog dna šikarom zarasle Dolinice, začas smo na rubu travnate, gromačom ograđene Vukušić dulibe (put uz ogradu vodi prema Klancu od Dulibe, primorskom izlazu iz Dulibe).
Ona sjevernija staza iz Kreceljića izlazi oštrim usponom na vrh kose s koje se još uvijek vidi kuća na Zavižanu, a odmah s druge strane kose nalazi se Ripiština (Vukušić), prekrasan proplanak okružen visokim jarebikama i još većom trešnjom. Ispod Ripištine početak je spomenute uvale u kojoj se nalaze tri sasvim različite ponikve: prva je duboka Lalača, do vrha obrasla bukovom šumom, druga je pitoma Vukušić duliba, a zadnja u nizu, na južnom kraju uvale, vrletna je jamurina, prava “Bezimena” dumača (da nije to Smrtna dolina).
Spomenimo i Trolinu vrtlinu, u bukovoj dražici koja se penje sjeveroistočno od Lalače, na putu Vukušić duliba – Šuplja stina – Živa vodica.

Rasoje
Rasoje (1348 m)

Rasoje (1348 m) je najsjeverniji u nizu vrhova na granici između Nadgorja i Vrhgorja s kojih se pružaju nenadmašni vidici na Primorsku terasu u podnožju. Već se iz naziva vidi da vrh ima dvije glavice: sjevernu (1395 m), višu i masivniju, i južnu, nižu, ali izmjerenu i unesenu u karte. Na vrh krećemo iz Lalače. Na početku uspona prate nas visoki borovi, a onda se po golim stijenama uzveremo na vrh prve, niže glavice. Na vrhu glavice urušila se izdaleka prepoznatljiva kružno obzidana hrpa kamenja. S vrha silazimo na sedlo između glavica zvano Devčić Rasoje, bivšu sjenokošu Devčića iz podgorskog zaselka Devčić Brig koja je još uvijek pod bujnom travom (solilo), ali sada zarasla gustom borovom šumom. Ovaj šumarak je tu dospio s kopnene strane Rasoja jer je s te strane viša glavica Rasoja do vrha obrasla šumom, dok se s vrha glavice strmoglavljuje posve gola primorska padina.

Tramaduša
Tramaduša

Tramaduša. S višeg vrha Rasoja (1395 m) pruža se prekrasan pogled i na sjevernu stranu, na Visibabu i Jelovac (1336 m) s druge strane poprečne uvale i staze Babrovača – Zavižan, a vidi se i “Gornja Tramaduša”,* proplančić u podnožju njegovih sjevernih stijena. Malo dalje i još malo niže od “Gornje Tramaduše” nalazi se prava Tramaduša (1290 m), travnat dolac okružen gustom šumom smreke i bukve. Iako je na proplanak zalutao i poneki bor, visoke smreke na rubovima dolca daju Tramaduši izrazito planinski karakter. Kao i na primorskoj padini Lisca (1541 m), i ovdje se čudimo gustoj smrekovoj šumi koja se od dolca spušta na primorsku stranu. Ovuda su Devčići s Vrha Palježa izlazili na svoje stanove u Tramaduši, smještene na istočnoj strani dolca. Posebno se veličinom ističe stan u bukovoj šumi na putu za Vodicu. Tramadušu od Žive vodice dijeli manje uzvišenje odakle se već vide travnati proplanci u podnožju, Ciganište i Vodica.


2006. – 2007.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s