VRATA – MLINIŠTE


Kad smo već cestu preko Alana uzeli za granicu između Sjevernog i Srednjeg Velebita onda bi valjda i Primorska terasa Srednjeg Velebita trebala započeti s Alanom, a ne s Vratima, kako smo naučili iz knjiga. Dobro, ona “klasična” Terasa o kojoj je ovdje riječ započinje s Vratima i nastavlja se dolcima Jurčića i Starčevića sve do Mliništa. Kako su u uvali stanove imali i Jablančani i Prižnjani, ova se stranica nalazi i u jablanačkim i u prižanjskim stazama.

Vrata i Kantunište
Vrata i Kantunište

VRATA su bila među najvećim sezonskim naseljima u planini. Tu su iz Podgorja imali stanove mještani Dušikrave, Rakovice, Vranjaka, Krča i Marinaca te Borovci s Poda. Za razliku od Mireva gdje se boravilo samo preko ljeta, na 350 metara nižim Vratima najživlje je bilo u proljeće i ujesen kad je tu stanovalo i preko 70 obitelji. Ako se još pribroje i susjedni Jurčići i Starčevići u ovom dijelu Velebita boravilo je preko 120 obitelji. Na Vratima je preko ljeta bilo manje ljudi jer su se u to vrijeme mnoge obitelji nalazile još dublje u planinu, u Kantuništu, Štokić dulibi, Rupčinki, Osoki, Jovanović i Crnom padežu. Štokići s Poda i Jovanovići s Podića nisu imali stanove “na Vratin”, već su selili izravno u Dulibu, odnosno s Poda (Jovanović Gaj) u Padež.
Na Vrata je vodio čuveni Vratarski put (kasnije je s alanske ceste probijena šumska vlaka). U “zdilinu” se ulazilo kroz široka travnata vrata, prijevoj Buljmu,* odnosno preko Vrha Buljme (971 m) jer se naziv Buljma proširio i na prostor iza sedla, na početku uvale. Tu su imali stanove Bevandići (Kantari), Lucići, Smokrovići i Rupčići (Žunići). U nastavku uvale, na Borovačkoj luci, stanovi su od Borovaca, Dešića i Tićka (tu je najljepša skupina stanova* i šterni), a već pri vrhu uvale prema Jurčić docu, na Tavanu, stanovi su od Marinaca.

Ljuljevac
Ljuljevac

Ljuljevac. Poznato je da su se nekad kosile sve travnate površine u planini pa tako i svi travnati dolci i vrhovi na prostoru između Premužićeve staze i Štirovače. Posebno je na cijeni bio Ljuljevac, velika travnata uvala nadomak Štirovače. Ljuljevac je svake godine išao na muntu (dražbu), a muntalo se još i nakon Drugog svjetskog rata. Osoba zadužena za razdiobu parcela – poljak – birala se i svake se godine izmjenjivala među stanarima Vrata. U dogovoreni dan svi bi se skupili u Ljuljevcu. Mjerilo se špagom, a međe su se označavale kolčićima. Osobito se vodilo računa da se svake godine izmijene zakupci pojedinih parcela, da ne bi uvijek isti ljudi uživali najbolje dijelove za košnju. Pri tome je znalo doći do trzavica ako je dodijeljena parcela ostala zapuštena, neiskrčena od prošlogodišnjeg zakupca. (Ravna strana u južnom dijelu Ljuljevca bila je najbolja za košnju i najbliže putu).
Ljuljevac se trebao naći u poglavlju o Štokić dulibi, ali pitanje je kad bi došao na red. U međuvremenu se klekovina bora raširila preko velikog dijela ljuljevačke doline. Tu je i Popričac babe Ane, 200 metara dug silaz, staza koju je jedna Podgorka sama izgradila da bi skratila put do Ljuljevca.
Malo je čudno da baš nitko ne spominje ulogu poljaka u životu Podgoraca jer je muntanje Ljuljevca bilo tek jedno od njegovih zaduženja. Kao pravi seoski starješina (ponegdje je više sela imalo zajedničkog poljaka) poljak je bio taj koji je određivao datum kada će se seliti u planinu i nitko prije tog dana nije smio izdizati stoku. Isto tako kad je na Starčević Podu nevrijeme srušilo prastari hrast, poljak je bio taj koji je raspiljeno drvo podijelio u dvanaest kupova, po jedan za svaku obitelj nazočnu na Podu.

Samograd (Mijatović). U Podgorju se dva zaselka Dušikrave nalaze iznad magistrale. Prvi su Mijatovići (Rupčići), a odmah do njih su Kantari (Bevandići). Dok su Kantari selili na Vrata, Mijatovići su selili u Samograd. Put za Samograd počinje na Podu malo prije kuće pok. Mate Smokrovića pod krovom, gdje i sad stoji drvena lesa,* ulaz u branjevinu. Put se kroz branjevinu penje u jugoistočnom smjeru do Samograda (1040 m), stanova i bunara skrivenih u pošumljenom dočiću, dražici već pri vrhu branjevine.

Kantunište
Kantunište

Kantunište (Smokrović) je bivše sezonsko naselje Smokrovića (s Poda) na padini visoko iznad Vrata, ispod Premužićeve staze. Do njega je i najlakše doći s Premužićeve staze. Od Lucić Alana, Poljakovog “balkona” s pogledom na dolinu Vrata, nastavljamo položito stazom do prve drage u šumi, zvane Tićeva draga. Tu skrenemo niz bukovu dragu i uskoro izlazimo iz šume na travnatu čistinu Zdiline. Ispod Zdiline draga završava u dubokoj Mijatović rupini. Zdilinu i Rupinu s primorske strane zatvara kamenito uzvišenje na čijem se vrhu nalazi dvometarski križ od prokroma. Križ se vidi s Premužićeve staze, a postavili su ga prije nekoliko godina sinovi pok. Mate Smokrovića kao zahvalu roditeljima. Stanovi Smokrovića nalaze se na primorskoj strani uzvišenja, na kamenito-travnatoj strmini s pogledom na more i uvalu Vrata u podnožju. Tu je i nekoliko šterni, a najveća, pokrivena betonskom pločom,* nalazi se u stijenama s južne strane križa. Južnom stranom Kantuništa vodio je uz pošumljenu dražicu popriki put preko Orbazovca (1461 m) u Štirovaču.

Jurčić dolac (Banovača)
Banovački dolac

Vratarski put, put kojim su mještani Dušikrave, Rakovice, Vranjaka i Marinaca izlazili na Vrata. Početak puta je na Jadranskoj magistrali oko 300 metara sjeverno od Vranjačkog mosta, vijadukta u Vranjačkoj dragi. Iznenađujuće lijepo građen put,* širok dva metra, s obje strane obrubljen klesanim bankinama i nasut batudom, penje se lagano kroz šikaru i već nakon stotinjak metara naprasno prestaje, a nastavlja se staza kojom ubrzo stižemo do suhozida branjevine i urušenih kuća zaselka Krč. Tu su se, na strmini iznad Vranjačke drage, nalazile dvije kuće naslonjene na okomitu, desetak metara visoku liticu. Vlasnici kuća, doseljeni Tićki iz Vranjaka, započeli su graditi put prije Drugog svjetskog rata, ali su odmah nakon rata napustili Podgorje.
I put od Marinaca vodio je preko Vranjačkog mosta na Krč. Tu je bio ulaz u branjevinu, a tu se negdje, u branjevini iznad Krča, nalazi špilja u kojoj su se krajem Drugog svjetskog rata tri dana skrivali žitelji Dušikrave (svaka kuća ložila je svoju vatru). Put se kroz branjevinu penje na Malu priviju, prolazi ispod okomite litice Stinovca (kuk) pa preko Velike privije izlazi na Pode, na cestu za Štokiće. Nastavak puta od Štokića prema Vratima zvan Uz Plećice prosjekli su i kamenim čunjevima označili slavonski planinari.

Crna ruja
Crna ruja

JURČIĆ DOCI. Uzdužni put po Primorskoj terasi nastavlja uzbrdo po Kosi (Vratarska kosa) koja uvalu Vrata zatvara s primorske strane i kroz šumu stiže na kosicu, prijevoj koji dijeli Vrata od sljedeće uvale na Terasi. U uvali, koja se proteže sve do Mliništa, izmjenjuju se travnati, nekad sezonski nastanjeni dolci, a prvi, odmah s druge strane kosice, je Kalićarski dolac (Jurčić dolac)* s bivšim stanovima Jurčića iz Kalića u Podgorju.

Put koji je s kosice nastavljao u Mliništa nije silazio u dolce, već je položito s gornje strane obilazio uvalu. Nedugo iza kosice odvaja se desno nizbrdo ugažena, kamenim čunjevima označena staza (markirali su je slavonski planinari jer vodi do njihove planinske kućice), a odmah zatim, na Ciganištu, raskrižju nazvanom po ličkim Romima koji su sve do Drugog svjetskog rata preko ljeta ovdje konačili i ovdašnjem narodu pružali kovačke usluge, široka vlaka skreće uzbrdo prema Ograđenici. Na tom usponu s desne strane puta, u uvalici koju s primorske strane zatvara pošumljena glavica, nalazi se Crna ruja, kamenjem obzidan bunar pun vode. Pored ovog nalazi se još jedan sličan bunar s usko obzidanim prilazom do vode jer se na njemu blago napajalo, ali taj bunar više ne drži vodu. Zanimljivo je da se Crna ruja nalazi na samom rubu strmoglave provalije po kojoj je bunar dobio ime. Tek kod trećeg obilaska Ruje zapazio sam stazicu koja se od bunara nastavlja po travi, a onda se podzidana spiralno spušta na dno provalije. Nevjerojatno, ravan dočić koji se nalazi na dnu jame nekad se obrađivao.

Spomenuta ugažena i kamenjem označena staza silazi do još jednog bivšeg naselja, stanova Jurčića iz podgorskog sela Banovače. I ovdje se divimo šterni s “rokerski” oblikovanim grlom, čudimo savršenoj zidini stana* te šterni s velikom, klesanim kamenom izdignutom terasom.* I ovo naselje nalazi se na rubu travnatog dolca, a put nastavlja uzbrdo kroz šumu i izlazi na čistinu kod “Đakovčanke”,* obnovljenog stana kojeg je Slave Starčević (sa Starčević Poda) dao na korištenje slavonskim planinarima.

O(r)šulić dolac
O(r)šulić dolac

STARČEVIĆ DOCI. Nakon raskrižja na Ciganištu, uzdužni put nastavlja gornjom stranom uvale u smjeru Mliništa. Put uskoro vodi položito podnožjem dugog, dijelom urušenog potpornog zida i stiže do zidina nekad velikih stanova Starčevića, skrivenih usred šume. Ispod ove skupine kuća, oko obnovljene “Đakovčanke” u Petrović dolcu, nalazi se još nekoliko stanova Starčevića. Put se sada lagano penje prema Jezerini, prijevoju koji uvalu dijeli od Mliništa. Iza zadnje kuće na putu i presahlog bunara, Ruje, odvaja se desno staza koja silazi do bivšeg naselja Starčevića smještenog na sjevernom rubu velikog O(r)šulić dolca.* I ovdje su nam najzanimljivije šterne.* Na više mjesta vide se dijelovi američkog bombardera koji se tu srušio krajem Drugog svjetskog rata. Još se jedan donedavno pokriven stan nalazi na primorskom rubu travnatog dolca, a jedna velika zidina i uz nju pokrivena šterna s vodom skrivena je u šumarku na južnom kraju dolca. I ova strana dolca je posve preoblikovana stepeničasto podzidanim terasicama. Izlaskom iz šume, put nastavlja na Vrh Jezerine,* prijevoj nazvan po obzidanom dočiću koji se nalazi na samom sedlu.
U poglavlju o Starčević Podu opisan je put Uz Klance kojim su Jurčići iz Kalića i Banovače izlazili u planinu, kao i putevi kojima su Starčevići izlazili u svoje dolce.


2008.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s