TEPLIK


Između markiranih staza Lukovo Šugarje – Šugarska duliba i Križac – Šugarska duliba vodi još jedna zanimljiva staza iz Podgorja u planinu, put kojim su Tomljenovići izlazili na stanove u Velikom i Malom Jasenovcu.

Lokva (Donji bunar)
Lokva (Donji bunar)

Tomljenović Žalo – Teplik. Početak puta je na Jadranskoj magistrali na sjevernom kraju Tomljenović Žala, stotinjak metara od kuće Jure Pezelja u smjeru Zadra. S magistrale skrećemo betonskim stubama uzbrdo i nakon više od pola sata strmog uspona, mimoišavši zaselak Pisak i oko 200 metara zapadnije ogradu Selinicu, stižemo do zaselka Pištet (Pištetić),* dviju napuštenih kuća s pogledom na more (bunar po kojemu je selo dobilo ime nalazi se oko 200 metara ispod kuća*). Put nastavlja pored kuća uzbrdo i nakon još petnaestak minuta uspona izlazi na prostranu, kamenito-travnatu i blago nagnutu visoravan Lokvu (na starim austrijskim zemljovidima piše Šugarska lokva).* Odmah slijeva, na početku zaravni, nalazi se obzidan bunar pun vode (Donji bunar) i kamenica na kojoj se blago napajalo. Bunar se prihranjuje podzemnom vodom pa se prilično često zna dogoditi da se bistra voda prelijeva preko ruba bunara. Za ovaj bunar govori se da nikad nije presušio, a tek se u novije vrijeme i na njemu vide znakovi propadanja. Vjerojatno je i ova lijepa visoravan nazvana po toj vodi. Od bunara laganim usponom stižemo na vrh Lokve gdje se zdesna nalazi drugi, još veći – Gornji bunar,* samo što ovaj bunar preko ljeta presušuje. U ogradi s lijeve strane puta, ispod golemih hrastova, naziru se ostaci nekad stalno nastanjene Pezeljeve kuće. Prošavši pored ograde, put oštrijim usponom napušta visoravan Lokve i nastavlja kroz šikaru i krš sve do izlaska na travnate, šumom i šikarom zarasle terase Teplika. Oko 400 metara zapadnije, u koritu dražice kojoj je izvorište na Tepliku (ispod Pištetića je to Duboka draga), nalazi se još jedan pitomiji prostor s nešto obradive zemlje zvan Mali Teplik.

Teplik
Teplik

TEPLIK (625 m). Za razliku od kamenjarskog pašnjaka na Lokvi, na Tepliku je bilo više plodne zemlje pa su travnate terase već dobrano zarasle u šumu i šikaru. Na vrhu terasa nalazi se nekoliko urušenih kuća, redom sve nepristupačne, skrivene u visokom gustišu. Održala se jedino najveća kuća u selu, pokrivena limenim krovom, dok su od drugih ostale tek niske zidinice. Nešto veća travnata čistina i uz nju kućica pod limenim krovom nalaze se na zaravni stotinjak metara istočnije, na početku puta koji se uz Dubravu Bubinu penje prema Bukovcu i stazi Križac – Šugarska duliba. U samom selu nalazi se nekoliko manjih kamenica s vodom, a najveća šterna, koja nas se najviše dojmila, skrivena je pod glavicom s desne strane puta prije izlaska na terase Teplika. Šterna je stiješnjena između dviju kamenih litica, a natkrivena je voltom od uklinjenog kamena. Pored ove šterne, na Tepliku nas se posebno dojmila kamenita strmina Jasenovačkih kukova koja se iznad sela proteže u nedogled.
Iz priče Martina Tomljenovića da se naslutiti da je Teplik bio njihovo matično selo, odakle su se postupno spuštali prema moru: dvije su se obitelji Tomljenovića nastanile u novim kućama na Pištetiću, a dvije na Pisku, da bi konačno svi završili na Žalu.

Teplik
Teplik

Jugoistočno od Teplika u ovim visinama nekad najveću sjenokošu Tomljenovića – Dolac Rastovi (Rastovac, 670 m) – prekrila je mlada hrastova šuma. Rastovac je posve okružen kamenitim kosama i glavicama, a jedino se sjeveroistočno uspinje nešto blaža strana, na vrhu koje se nalazi Dolac Petrović (750 m), bivša košanica Pavičića sa Šugarja na putu prema Bukovcu (iz dolca se niz spomenutu Dubravu Bubinu silazi na Teplik). Ispod Doca Petrovića a istočno od Rastovca nalazi se Dolac Antikin (725 m), i on obrastao hrastovom šumicom, s travnatom ogradom i bivim stanom Došena sa Šugarja. Ispod Doca Antikina nalazi se još jedan manji dolac, zaravanak Dubrava Vidovića,* vrh drage koja se sa zaravni strmoglavljuje u Podgorje (u Kusaču). Još niže, u visini prvih Podova, nalazi se Splitvina, travnat zaravanak s ostacima dvaju stanova Došena sa Šugarja. Čitav ovaj prostor između Teplika, Bukovca i Briga Pavičića, sastavljen od niza većih i manjih dolaca (tzv. boginjavi krš), može se obuhvatiti pogledom sa Saljeva kuka.*

Donji i Gornji dolac
Gornji i Donji dolac

Teplik – Veliki Jasenovac. Od Teplika oštrijim usponom u sjeverozapadnom smjeru izlazimo na travnatu visoravan u samom podnožju Kukova. Donji dio zaravni zvan Donji dolac, koji se slijeva proteže u zaleđu krševite glavice (771 m), prekrila je mlada hrastova šuma. Iznad Donjeg dolca nastavlja se blago nagnuta travnata, šumarcima prošarana padina, prelijepi Dolac Srdarov ili Gornji dolac,* s primorske strane ograđen tek neznatno povišenom kamenom gredom. Na vrhu travnate visoravni nalaze se dvije zidinice i mala kamenica s vodom. Vrhom visoravni proteže se uzak šumski pojas, iznad kojeg se nastavlja kamenito-stjenovita strmina Jasenovačkih kukova.
Prešavši dijagonalno preko Gornjeg dolca, put se kroz šumarak penje na obližnju Jurinu kosicu, omanji prijevoj za “Jurinom glavicom” (867 m) i raskrižje: staza ulijevo, kroz granjem zakrčen prolaz u suhozidu, silazi u pošumljen Dugački dolac i nastavlja u smjeru Bukove drage, a naš put, nalik Premužićevoj stazi,* nastavlja pošumljenim kamenjarom uzbrdo i nedugo nakon što uđe u bukovu šumu, izlazi na markirani put Lukovo Šugarje – Šugarska duliba. Stazom uzbrdo za desetak minuta stižemo na kosicu iza koje se nalazi dolac Veliki Jasenovac.

Veliki Jasenovac
Veliki Jasenovac

VELIKI JASENOVAC je travnat, gromačom ograđen dolac veličine manjeg nogometnog igrališta, okružen bukovom šumom, iznad koje izviruju bijele stijene Jasenovačkih kukova (kuk koji je u podne bio sav obasjan suncem Tomljenovići su zvali Ura). Na sjevernom rubu dolca, ispod kosice, u hladovini visokih jasena i bukava, nalaze se dvije zidinice, bivši stanovi Tomljenovića, i novoobnovljen stan Jure Pezelja. Jure je dragovoljac Domovinskog rata i kad mu se pružila prilika, uz pomoć HV-a, obnovio je stan u planini. Premda vode ima i u dolcu, sad se najbolja voda nalazi u velikoj kamenici na primorskom kraju spomenute kosice, gdje markacija skreće uzbrdo prema Šugarskoj dulibi.*

Mali Jasenovac
Mali Jasenovac

Mali Jasenovac. Obišavši Veliki Jasenovac, za desetak minuta stižemo u Mali Jasenovac, travnat dolac smješten na zaravni obrasloj golemim bukvama. Zaravan se s nekoliko travnatih čistina proteže na primorsku stranu, a na onoj najbliže moru, poviše u stijenama, nalazi se slikovita, klesanim kamenom pregrađena kamenica s vodom. Još jedna čatrnja s čistom vodom* nalazi se u podnožju najvišeg kuka koji dijeli Mali i Veliki Jasenovac. Do te vode dovele su nas kamene stepenice, a na prošla vremena podsjetile su nas dvije pored vode ostavljene kalače. U Mali Jasenovac selile su tri obitelji Tomljenovića. Zidine stanova nalaze se na gornjem rubu zaravni, pored puta koji nastavlja kroz šumu uzbrdo i za dvadesetak minuta izlazi na travnatu visoravan Ripište. Cijeli uspon uz Bukovu dragu, pored Velikog i Malog Jasenovca, sve do Ripišta, vodi kroz prekrasnu bukovu šumu.

Marine jame
Marine jame

Jasenovački kukovi. Veliki i Mali Jasenovac s primorske strane zatvara ulančan niz kukova s kojih se pogledom može obuhvatiti cijeli put kojim smo upravo prošli, od Tomljenović Žala, preko Lokve i Teplika, sve do podnožja kukova.* Niz ovu strminu silazio je popriki put u Srdarov dolac, a na tom putu nalazi se Adamov dolac,* čije je ime zapisano u katastru. Lanac stijena i kukova proteže se sve do Saljeva kuka (1199 m),* s prekrasnim pogledima na obje strane (s gornje strane na kuk “Obli junior” s Krugom u pozadini*). Ova grebenska tura po kukovima završava s Kukom od Stazine, koji se na zemljovidima pojavljuje pod krivim imenom Šaljev kuk. Kuk je dobio ime po livadici, bivšoj Došenskoj košanici – Stazini,* oazici na goloj, primorskoj strani prijevoja između Kuka od Stazine i Saljeva kuka. S Kuka od Stazine posebno je lijep pogled na terasu Teplika u podnožju.
Duboko u podnožju Kuka od Stazine nalazi se (spomenuti) Dolac Petrović, a negdje na pola puta između vrha i Doca nalazi se travnat šumarak, zaravanak “Marina plan”. Poviše zaravni nalazi se opskurna jametina (s dvije pregrade) zvana Marine jame (označena na karti) iz koje neprestano dopiru nekakvi neartikulirani zvukovi i povici. Gabre Milković tvrdi da su to čavke, no ima i onih koji misle da je jama – opsjednuta. Istočnije, ispod Stazine strši i pažnju nam privlači nepristupačan kuk Velinac* na kojemu su se nekad vile rojile (Tonka Došen kaže da su bile “iste ka’ i naše žene”).


kolovoz 2009.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s