Stražbenica


STRAŽBENICA, naziv za prostor na istočnom rubu visoravni Nadvrata, stjecište svih staza koje vode na visoravan. Danas je smiješno govoriti o strateškom položaju Stražbenice, a nekad se tu nalazilo, na visini iznad 1400 metara, najveće “grčko” naselje na Velebitu. Kako se naselje onda zvalo i otkud mu ime Strugov stan, upisano u svim starim zemljovidima i uredno prenošeno u nove, a da baš nitko od Podgoraca za to ime nije čuo, pitanja su bez odgovora.

Stražbenica
Stražbenica

Podgorci (Bunjevci) su na tim visinama imali tek pojedinačne stanove (torine) u kojima su povremeno boravili samo pastiri. Njihova su bivša naselja grupirana po iskrčenim dolcima ili u dragama na osunčanim stranama, dok se ovo naselje, raspršeno usred šume na izrazito kamenitoj strmini (izgleda da je to ipak novoobnovljena šuma), nalazi na poprilično velikom prostoru. Brojne gromače stanova i torova, prepoznatljive kiklopske zidine, ulice (staze omeđene suhozidima) i ograde kao da se natječu istaknuti “urbani” karakter naselja. Stanovi su skromnih dimenzija, bez ijednog traga krovne konstrukcije, a odmah se zapaža da nisu zidani na način uobičajen kod Bunjevaca. Gromače su masivnije, s prepoznatljivom patinom prohujalih vremena, kao da su srasle sa zemljom.
Pretpostavljam da je naselje vlaško jer je u predtursko vrijeme na starigradskom području obitavao velik broj Vlaha, čak su imali i svoju zasebnu općinu (Vlaški zakon potvrdili su Frankopani 1436.). Sumnjam da su cijele obitelji selile u planinu, vjerojatnije su bili organizirani u kumpanije kao Bukovčani na južnom Velebitu gdje su sa stokom u planinu izlazili samo pastiri. Nedvojbeno je da su im prostrani pašnjaci na Rožanu bili od životnog interesa. U prilog tome ide i sumnja dida Dane Vukušića da ona dva ljetna stana na Rožanu (Ripište) nisu bunjevačka. I visoravan Nadvrata oduvijek je bila starigradska, a nekad su to bili i Rožano i Lubenovac, dok nisu zbog prevelike udaljenosti prepušteni Jablančanima, odnosno Stiničarima.

Stražbenica (gornja ulica)
Stražbenica (gornja ulica)

Opet, kad se zna da žitelji Struga nisu zalazili u ove krajeve jer su na svoje sjenokoše i pašnjake izlazili stazom između Rožanskog vrha i Alančića, zašto je onda vlaka/staza od Stražbenice do kraja visoravni i silaza prema Strugama tako široka. “Grčki stanovi” na Stražbenici nalaze se na raskrižju staza Vujinac – Rožano i Struge – Cipala (Crna duliba).
Pored svih navedenih prednosti (skriveno u dubokoj šumi, na raskrižju staza i u neposrednoj blizini pašnjaka), možda je dobra opskrba vodom uvjetovala “nemoguć” položaj naselja (još je živo sjećanje na “duboku snižnicu sa živom vodom” i “žuborenje vode u podzemlju”). A možda je upravo nedostatak vode bio razlogom da su Vlasi napustili Podgorje i odselili se u Istru. (Na Rožanu je pored Rožanske ruje poznata i Katina snižnica)
Da ne bi bilo zabune, za te će stanove netko reći – Vukušić zidine, ili Jerković stanine, ali istovremeno dodati da se od davnine ne zna tko je, ni kada tu selio. Najvjerojatnije je novopridošlo stanovništvo nastavilo koristiti zatečene zidine, ili bar dio njih, pa je to valjda razlog ponekog nesporazuma.

Vrh Stražbenice (1539 m)
Vrh Stražbenice (1539 m)

Stražbenica – Rožano. Od stanova strmo uzbrdo u istočnom smjeru vodi iznenađujuće dobro građen put, uz Stražbenicu, tzv. južna varijanta Lubenovačkog puta (ovuda su Miškulini iz Vujinca selili u Lubenovac). Put vodi padinom udesno i između golemih smreka stiže do uskog ulaza u nekad travnat, a sada visokom klekovinom bora obrastao Njegovanski dočić (1530 m). Dočić je posve neprohodan pa ga treba zaobići s lijeve strane i nastaviti na vrh Stražbenice (1539 m),* prijevoj koji dijeli Rožanski vrh zdesna od Miškulinske kose (1595 m) slijeva. I tu je sve pod klekovinom bora pa je najbolje skrenuti lijevo na kamenjar i po kamenjaru sići u Kirinske doce (stanovi Kirina, groblje, srušena crkvica?),* najsjeverniji dolac u travnatoj uvali Torine s druge strane Rožanskog vrha.

Niz Stražbenicu
Niz Stražbenicu

Ovaj sjeverni dio Torina zanimljiv je iz više razloga. Na kosici između Kirinskog doca i Benjevca, sljedećeg dolca u uvali, nalaze se stanovi Miškulinske torine, a na vršku iznad stanova kočoperi se zidina koja očito nije nalik na zidinice susjednih stanova, već nas svojim dominantnim položajem (iznad naselja) upućuje na pomisao da se tu nalazila spomenuta crkvica.* Mile Kirin je uz crkvicu spominjao i nekakvo groblje. Moguće je da su i ovdje pokopani Podgorci umrli od kolere sredinom 19. stoljeća, a da crkvica potječe još iz predturskih vremena. A, možda je i crkvica – “grčka”, jer upravo tu izlazi opisani put koji pristiže s druge strane Stražbenice, s tzv. “grčkih stanova” na Stražbenici. Danas je put preko Stražbenice posve neprohodan, ali se zato na silazu od Njegovanskog dočića prema grčkim stanovima vidi kako je taj put bio širok i dobro građen. Onda je to “grčki put”, pa kad već Ličani imaju rimski put preko Oštarija, a ni mi na Alanu nismo kamenje za Bogom bacali, imamo mi grčki, uz Stražbenicu.

Vujinačka vrata (1410 m)
Vujinačka vrata (1410 m)

Stražbenica – Vujinac. Od stanova put u suprotnom smjeru nastavlja niz ulicu* i stiže do novog raskrižja usred šume: staza udesno penje se između gornjih grčkih stanova na Zavrh (Ivelić vrh), prijevoj koji dijeli visoravan Nadvrata od još većeg šumskog prostranstva – Cipala, odnosno Crne dulibe. I ovuda su Miškulini odlazili u Lubenovac pa se na Zavrhu spajali na sjevernu varijantu puta. Naša, južna varijanta Lubenovačkog puta na raskrižju skreće lijevo položito kroz šumu i uskoro izlazi na veliku travnatu čistinu, dulibu Nadvrata. Slijedi kratak, ali oštar usponom na južnu kosu Lisca,* odnosno Velika ili Vujinačka vrata (1410 m), odakle se strmoglavljujemo niz Vujinačku stranu, pored Matičina vrta (travnate terasice zdesna s tragovima mirila/grobova Podgoraca umrlih od kolere sredinom 19. stoljeća), u sjeverni dio Vujinca.


2006. – 2007.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s