STARČEVIĆ POD


STARČEVIĆ POD.* Nakon dugo vremena došao je red i na Starčević Pod. Stalno sam odgađao zaći u ove krajeve u uvjerenju da i tu iz šikare strše samo gole zidine kuća. Zašto bi tu bilo drugačije kad je na Jablanačkim podima već odavno život zamro, kad ni u Malim Brisnicama više nikoga nema. Ali, prevario sam se. “Ovo je pravi grad” pomislio sam u šoku i nevjerici kad sam s malog prijevoja prvi put ugledao Starčević Pod.

Starčević Pod
Starčević Pod

Starčević Pod je uistinu bio pravi gradić u odnosu na sve dotad viđeno, s kućama grupiranim u tri zaselka. Ispred sela cesta se račva, a gornji krak vodi do prve skupine kuća zvane Grgići, odakle kreće uzbrdo put kojom su Starčevići izlazili u Starčević dolac. Iza Grgića cesta završava kod O(r)šulića, skupine kuća koja nas se pri pogledu na selo najviše dojmila. Visoke kuće dvokatnice spojene su u nizu pa izgledaju poput primorskih dvora, a kako se nalaze na strmini još se više ističu i strše u prostoru.
Ispod O’šulića, na blaže nagnutom terenu koji prelazi u otvorenu, golu visoravan, nepovezano su razbacane kuće Petrovića. Do njih vodi donji krak ceste koja ispod kuća produžuje na Maramu. Starčevići se osobito ponose svojim grobljem, jedinim na Podima. Osnovali su ga u dogovoru s mještanima Borovaca i Marame (ali bez Mandekića) 1925. godine na Ovčini, ispod ceste za Petroviće, a tu se i danas pokapaju. Ovčina je staro ime za cijelo područje današnjeg Starčević poda. Naime, kad su se Starčevići doselili u ove prostore matično im je selo bilo Zagon (Starčević) u Podgorju, a na Ovčini su imali prve stanove, tzv. jatare, koje su tek s vremenom poprimile značaj stalnog naselja.
Starčevići su ljubomorno čuvali svoj Pod od mogućih doseljenika. Kad je jedna njihova cura, udavši se za nekog Mandekića iz Selina, dobila u miraz Mandekušu, ogradu nedaleko groblja, Starčevići im nisu dozvoljavali da je obrađuju, već bi ih kamenjem otjerali.

“Špičasta glavica”

Terasa na kojoj se nalaze Starčević Pod i Marama znatno je niža od susjedne terase Jablanačkih poda, od koje je odijeljena strmom kosom, a kako je i na drugom kraju terasa oštro odsječena od znatno više Kurtuške zaravni, cijeli se prostor izdvaja kao zasebna cjelina. Na primorskom rubu Starčević poda i Marame nižu se glavice (od strane Borovaca): prva je dvoglava Vučkova glavica (Vučkuša, 711 m)* koju od sjevernijih Trnovih glavica* dijeli duboka Perdara,* udolina zarasla neprohodnom šikarom. Preko Perdare proteže se beskonačan suhozid Gajine, jedne od najvećih podgorskih branjevina, a baš se tu, na kamenjaru između Vučkuše i susjedne (prema moru) “Špičaste glavice”,* visoka i masivna gromača posebno ističe. Slijede Dujkova glavica, Visokača, Kitica, Čičkova glavica i ispod Marame: Jurić glavica (ispod kuća Jurića), Deina glavica (623 m) i zadnja u nizu – Maramska glavica.
S druge strane Maramske glavice, pored Maramskog bunara, vodi put kojim su Mandekići iz Selina, Svetog Ivana i Lomivrata izlazili u Mliništa, a preko Ždrila,* prolaza između spomenutih glavica, vodi put kojim su Starčevići silazili u Podgorje. Neposredno prije Ždrila nalazi se Josina dubravica, okrugla travnata ograda gdje se nekad skupljala omladina sa Starčević Poda i Marame (uz ogradu vodi put na Maramu). Sa Ždrila su Starčevići silazili prema Svetom Ivanu (crkva, groblje, škola, trgovina), Zagonu i čuvenom Barkarižu, krijumčarskoj lučici do koje su skrivečki, noću dopremali drva i drvene proizvode za prodaju. Starčevići su bili poznati bačvari, a svoje su proizvode dopremali i u Bačvicu, odakle su ih Baričevići razvozili sa svojim brodicama.

Mlinište – Starčević Pod. Na Donjem ždrilu, ispod Sinokosa, put skreće desno, položito preko krševite visoravni Sinogon i skraja visoravni silazi ukoso kroz šikaru Grabarje (pogled na Maramu) na Starčević pod kod O’šulića. Na silazu nam je zdesna ostala Danina sklopina, jama pored koje vodi put u Jurkovac i O’šulić dolac, a par minuta prije sela, kod Kalića (bunar), staza udesno penje se preko Košarine na put koji od Grgića vodi u planinu.

Kosa
Kosa

Iz Mliništa na Starčević pod možemo i obilaznim putem preko Jurkovca, da bi na Pod sišli jednom od staza kojima su Starčevići izlazili na svoje stanove. Iz Sinokosa usponom uz njegov sjeverozapadni krak* prelazimo u Jurkovac (1030 m),* izdužen, travnat, gromačom ograđen dolac nalik oazi usred kamenite pustinje. Odmah na početku dolca nalazi se zidina stana (jedinih) Jurčića sa Starčević Poda (porijeklom iz Banovače), a ugažena staza nastavlja preko dolca i silazi na Starčević Pod (kod O’šulića). Mi skraja dolca skrećemo desno uzbrdo, s gornje strane obilazimo glavicu koja s te strane zatvara dolac, i kroz bukov šumarak silazimo u uvalu Burnjak koju krševita Kosa dijeli od O’šulić dolca. Na drugom kraju uvale zvanom Ladne bukvice izlazimo na poprečni put koji od Grgića vodi u Starčević doce. Put se udesno penje preko Škrljačine na Razvalu (prijevoj na Kosi) i silazi u spomenute dolce, a mi skrećemo lijevo prema Starčević podu. Silazeći niz izrazito kamenitu i teško prohodnu stranu, niz Debele stine pa Zatvorinu, možda nabasamo na tragove ljudskih stopala utisnute u stijenama “još otkad je Bog hodao po Zemlji”. Približivši se rubu oštro odsječene provale Samogreda (Crljena greda, Odsičena greda, Tišnjak),* put se po siparima strmo spušta niz Redine, nekad obrađene terasice, i stiže do Bunara, čistine s tri velika bunara već nadomak sela. Na Lokvi se blago napajalo, a tu su još Mali bunar i najbogatiji vodom – Veliki bunar (s dvadeset i jednom stepenicom za silaz do vode), odakle su Grgići doveli vodu do svojih kuća.

Jovanović padež
Jovanović padež

Put uz Klance, tako su Podgorci zvali put kojim su Jovanovići i Borovci iz zaselka Jovanovići i Jurčići iz Kalića i Banovače izlazili u planinu. I Baričevići iz Bačvice imali su zemlju na Podima, ogradu Baričevkušu, ali su odavno na nju zaboravili i jedino oni nisu selili u planinu (“dok su drugi selili, mi smo se kupali”).
Početak puta je na Babinom mostu, vijaduktu na Jadranskoj magistrali desetak kilometara južno od jablanačkog raskrižja. Staza vodi desnom stranom Babine drage,* prolazi Mali klanac, pa uz Dubrave (hrastov gaj) i Veliki klanac izlazi na prostranu ravan Perdare, kotline sa svih strana okružene visokim glavicama. Slijeva se prema dnu Perdare spuštaju stijene Trnove glavice, a s desne strane kamenjari “Špičaste” i Vučkove glavice. Nekad je Perdara bila pod travom, a sad je zarasla u gustu, neprohodnu šikaru (usred zaravni nalazi se mala kamenica u obliku srca, Kotlenica). Iznad Perdare proteže se spomenuti suhozid branjevine, a odmah zatim staza izlazi na cestu za Starčević Pod. Tu su iznad ceste, u Jovanović gaju, Jovanovići imali prve stanove (Bunarić s pitkom vodom uništen je pri gradnji ceste). Kad su se krajem ljeta Jovanovići vraćali iz Padeža u Podgorje, tu su držali konje sve do zime (za pojilo im je služio bunar Pločinac, ispod ceste). Jovanovići nisu išli s konjima Uz Klance, već obilazno cestom preko Dušikrave pa uz Kantarski klanac.

Mirila, Mirilišta. Mjesta na kojima se pogrebna povorka odmarala na putu od sela do mjesnog groblja Podgorci su zvali počivala, odnosno mirila ili mirilišta ako su na tim mjestima pravljena kamena spomen obilježja gdje se po njihovom vjerovanju duša odvajala od tijela. Vinko Starčević spominje lokalitet Mirilo na početku Starčević poda, iznad mjesta gdje se cesta račva, te mirila na Ždrilu ispod Starčević poda. Po Vinku, ovdašnja mirila su kamenjem označeno mjesto gdje se kasela položila, s tim da su kod glave slagana dva reda kamenja. Na dugom putu iz Štirovače do groblja u Prizni Jovanovići i Borovci počivali su na Plani (Dokozina), na Orbazovcu (1461 m), na Kantuništu, na Vratima, na Podu (Gaj), na Ždrilu, na groblju kod Svetog Ivana.


2008.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s