KURTUŠA


Mlinište – Kurtuša. Iz Mliništa stazom preko Gornjeg ždrila i Sinokosa silazimo na Donje ždrilo. Odmah ispod Donjeg ždrila započinje duboka jaruga, draga Bukovača koja se spušta u Podgorje. Naš put nastavlja lijevom stranom drage (s druge strane ističe se sipar po kojemu silazi put za Maramu) pa položito kroz šikaru, primorskom padinom brda Vlake (1075 m) do iznad Polić kuka, stijena s kojih se pruža pogled na prostranu kurtušku zaravan u podnožju.* Put se sad strmo spušta niz kamenit klanac i kroz hrastov šumarak stiže do Kurtuškog bunara, nekad glavnog izvora pitke vode koji je sad neprepoznatljiv, posve zarastao u šikaru. Još prije bunara, na oštrom zavoju pri dnu klanca, staza udesno vodi do gornjih kurtuških kuća, a od bunara vode staze prema gornjim i donjim kurtuškim kućama. Staze vode i na drugu stranu: jedna uzbrdo na Stražbenicu (VPP), a druga kroz šikarom zaraslu Strašku dragu (stan prižanjskih Ćaćića) u smjeru Radlovca.

Kurtuša
Kurtuša

KURTUŠA. Nakon Marame, terasa prižanjskih Podova izdiže se i nastavlja sa 700 metara visokom kurtuškom zaravni, uvalom koju s primorske strane zatvaraju Kurtuške grede (722 m). Danas su duge, travnate, nekad obrađene terase uzduž gornje strane uvale glavno obilježje kurtuške zaravni, dok su svojedobno to bile tri kuće Mandekića (720 m) smještene visoko na padini u podnožju Polić kuka. Mandekići zvani Polići doselili su se tu iz Selina. Njihove su se kuće isticale položajem, veličinom i kvalitetom gradnje,* za razliku od daleko skromnijih stanova Matijevića (iz podgorskih zaselaka Brine i Gradina) u uvali na dnu padine. Kod ovih stanova nalazi se znamenita Kurtuška šterna gdje su se donedavno napajali radlovački konji. Na padini između Matijevića i Mandekića imali su stanove i neki Nikolaići, Matijevići iz Gustih Zidina.
Nekad su lugari po Podgorju vedrili i oblačili (jedino su oni imali stalna primanja), a da ni njima nije bilo lako uvjerio se carski nadlugar Tome – Tomiša Mandekić u lugarnici na Podiću. Kad su mu javili da mu je kuća na Kurtuši izgorila u podmetnutom požaru, pitao je samo da li su mu djeca živa. Posljednji Mandekići napustili su Kurtušu 1962. godine.

Kurtuška šterna
Kurtuška šterna

Podgredom. Kurtuška zaravan je dobro pošumljena, premda se većina starih hrastova osušila pa sad sablasno strše na sve strane. Put koji se s gornje strane suhozida lagano uspinje uvalom na sjever (posvud su vidljivi tragovi lovaca, solila, lubanje divljih svinja…) vodi do travnatog dočića u zaleđu kamenite glavice (739 m) zvanog Podgredom. U dočiću ispod stijena nalaze se dvije zidinice, bivši stanovi Vranjkovića, Matijevića iz Gradine, i neobično duboka šterna s vodom.* Iznad dočića nastavlja se izrazito krševit i teško prohodan prostor – Jamurina, nazvan po velikoj jami udaljenoj stotinjak metara. (Od Donjeg ždrila do Jamurine proteže se spomenuta draga Bukovača, a ispod Jamurine nastavlja se Jurić dražica) Put nastavlja položito po prokrčenoj trasi nove ceste koja se već probija od Marame prema Kurtuši i iznad Orbazove glavice (707 m) izlazi na put Mlinište – Marama.

Križić
Križić

Kurtuša – Guste Zidine. Od Kurtuškog bunara put nastavlja niz Sklop (Sklopina, hrastov šumarak s nekoliko ogradica) i zalazi u kamenit ali pošumljen klanac, dragu Drinovaču. Sišavši lijevom stranom drage na dno klanca, uskoro stižemo do raskrižja zvanog Križić, gdje se u grečici zdesna nalazi mala, teže uočljiva kapelica. Premda je korito posve zaraslo u visoku šikaru, raskrižje se još uvijek dobro raspoznaje. Koritom nastavlja put u Panžinac i Karaulu, a naš, sada dobro građen put, izlazi udesno iz drage. Stazom dalje prolazimo raskrižje gdje se odvaja put za Prpić Lug, zatim raskrižje kod Šegotinca,* bivše kuće Ćaćića (Nikoderina) u zaleđu Ćaćić vrha (409 m), gdje staza desno vodi preko ograđenog Dolca (Šegotinca) i Klanca u Prpić Lug, pa niz Zagon silazimo na magistralu kod velike šterne iznad Gustih Zidina. (Ćaćići iz Šegotinca odselili su se nakon Drugog svjetskog rata u Slavoniju, a Šegotinac su prodali Nikolaićima iz Gustih Zidina).

Kurtuša – Karaula. Na Križiću napuštamo put za Guste Zidine i skrećemo za Karaulu. Put ubrzo izlazi iz drage i nastavlja padinom u smjeru Panžinca, napuštenog sela na pola puta do Karaule. Desetak minuta prije silaska u selo na putu se nalazi bunar Liščovača (ljeti zna presušiti) pored kojeg dva prastara hrasta strše iznad okolne šikare. Iznad Liščovače uzdiže se Nudlić glavica, nazvana po rodu Matijevića iz Panžinca (od glavice prema Kurtuši nižu se Levarovac pa Smokovac). Zapadnije, paralelno s našim putem, po koritu posve zarasle drage spušta se nevjerojatno dobro građen put – niz Teplike – i izlazi iz drage kod travnate ograde Lužak istočno od glavice Pločanik (343 m).

Panžinac (Grabovača)
Panžinac (Grabovača)

Panžinac ili Grabovača, kako su ovaj zaselak zvali mještani Karaule, je duguljasta, travnata, hrastovim šumarcima prošarana uvala na visini od gotovo 400 metara. U Panžincu su nekad stanovale tri obitelji Matijevića zvanih Nudlići (1910. u selu je popisano 34 Matijevića). Ispred jedne zidine,* zarasle u gustiš, pažnju nam privlači neobična polukružna terasica, bivše gumno, a iza kuće u podnožju stijena, bunarić i mala kamenica na kojoj se blago napajalo. Posljednji Matijevići napustili su Panžinac 1963. godine i nastanili se u Gustin Zidinama. Iz uvale izlazi širok put i silazi u Karaulu kod najgornje karaulske kuće.*

Karaula je, uz Starčević Pod, bila najveće prižanjsko selo. Nalazi se na granici između senjskog i ličkog dijela Podgorja (do tu je dopiralo Tursko carstvo) u podnožju istoimene glavice (393 m). Vjerojatno se na glavici nalazila nekakva utvrda jer je izvorno ime sela Podkaraula, što znači da je naselje kasnije osnovano (ili je prvotnu naselju ime promijenjeno). Iako smještena na Jadranskoj magistrali, Karaula danas izgleda doista jadno. Više se ni ne sjećam od koga sam čuo, ali jedna mi se Karaulka hvalila da je u selu bilo trideset cura i da nije trebalo tražiti momka izvan sela jer su se mogli međusobno ženiti. U Karauli su obitavale tri seoske zadruge Matijevića: Žutići, Ivandići i Kapralovići.

Rujica
Rujica

RUJICA. Neki Prižnjani su na Donjem ždrilu skretali na popriki put koji je vodio u južni dio Mliništa. Put se s Donjeg ždrila penje prema sedlu između dviju krševitih glavica – Kokirne (1095 m) slijeva i Vlake (Pogledalo, 1075 m) zdesna.* U podnožju sedla nalazi se travnat dočić, a u dočiću neobično velik bunar, lokva Rujica (970 m),* oko koje se livadice napadno zelene jer je cijeli prostor izrazito krševit. Od Rujice se uz Brig izlazi na spomenuto sedlo, iza kojeg se nastavlja izdužena, travnata uvala Bukovac – Jasenje. Uvalu s primorske strane zatvara kamenit hrbat Vlake, a s gornje strane uvalu od Mliništa dijeli isto takva Kosa, slijeva omeđena golom Kokirnom, a zdesna pošumljenim “Prižanjskim Meralovcem” (1177 m). Sa sedla staza nastavlja (preko Lonđe) na vrh Kose pa kroz šumarak silazi do Vranjković stanova na južnom kraju Mliništa. Na silazu prema stanovima odvaja se desno staza koja vodi u obližnje Donje dulibice (travnata ravan usred šume), nastavlja strmo uzbrdo na krševitu kosu koja dijeli uvalu Mliništa od Radlovca, i po kosi izlazi na Stražbenicu (VPP).
Produžimo li uzduž Jasenja, iz uvale izlazimo na krševitu zaravan odakle se već vide travnate čistine Tominovca, nadomak Radlovca, od kojih nas dijeli gustom šikarom zarasla Straška draga (sa zaravni se niz Perinu plan silazi na Kurtuški bunar). Neprohodna je i staza koja od Kurtuškog bunara vodi na Stražbenicu. Staza prolazi pored travnatog dočića Didove torine (na karti piše Meralovac), odmah zatim prelazi preko sedla između golog Meralovca (1184 m) zdesna i pošumljenog “Prižanjskog Meralovca” slijeva i po kosi koja razdvaja Mlinište od Radlovca izlazi na Stražbenicu (VPP).


2008.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s