KLANAC (1512 m – 1476 m)

 

KLANAC (1512 m – 1476 m) je izmišljen naziv za jasno izdvojen dio grebena koji dijeli sjevernovelebitsko Nadgorje od Vrhgorja između dvaju (nekad) važnih poprečnih puteva: između Lukina klanca (1404 m) i staze Velike Brisnice – Rossijeva koliba na jugu te Legačkog klanca (1325 m) i Starigradskog puta (Starigrad – Borova vodica – Rogić duliba) na sjeveru.

Bralić Popratljuša
Bralić Popratljuša

Bralić Popratljuša. Greben Klanca sačinjavaju tri izraženija vrha s dubokim sedlom između srednjeg i južnog vrha. Na tom sedlu nalazi se ili se nalazila jedna od najljepših velebitskih dulibica, Bralić Popratljuša (1425 m), jer je sada gotovo cijelu prekrila visoka smrekova šuma.* Jedino se na sjevernom kraju dolca, u podnožju stijena “Bralić kuka”, srednjeg vrha na grebenu, održala mala travnata čistina. Bralić Popratljuša je bivša sjenokoša Bralića iz Gornjeg Starigrada. Dulibica je djelomice otvorena prema zapadu i tuda se niz strmu jarugu silazi u Vabić dulibu.* S druge strane grebena staza se jednako strmo spušta na put Raskrižje – Rogić duliba. Ovom stazom moglo se i s konjima proći.

Vrh Škvera i
Vrh Škvera i “Bralić kuk”

Klanac (1512 m) je najviši vrh na grebenu, a uzdiže se iznad Lukina klanca (1404 m) i staze Rossijeva koliba – Velike Brisnice. Iako je s kopnene strane gotovo sav pod šumom, s njegovih se stijena pružaju nenadmašni vidici na Rožanske kukove i Rossijevu kolibu. S primorske strane, u podnožju samog vrha, nalazi se travnat dočić Kaić Popratljuša (1470 m),* bivša sjenokoša Kaića, Modrića s Velikih Brisnica. Za razliku od Bralić Popratljuše, ovaj zaravanak nije toliko izložen zarastanju, premda su se u novije vrijeme i ovdje pojavile mlade smreke. I on je otvoren s primorske strane, a s njega se silazi u Pavlović dulibu na put Rossijeva koliba – Velike Brisnice. Stotinjak metara prije silaska na livade Pavlović dulibe, lijevo u stijenama nalazi se snižnica* koja je imala značajnu ulogu u naseljavanju ovih prostora.

Bralić kuk“, srednji vrh na grebenu Klanca gotovo se okomito uzdiže iznad Bralić Popratljuše. I s ovog vrha vidi se Rossijeva koliba, ali s njega je super pogled na primorsku stranu, na travnate Gornje dulibe u podnožju, na Jukić dulibu i Omarljivicu, i na sjeverniji Kaić vrh (1476 m), posljednji vrh na grebenu Klanca.

Kaić vrh (1476 m)
Kaić vrh (1476 m)

Kaić vrh (Omarljivički vrh, 1476 m) uzdiže se iznad Jukić dulibe, Omarljivice, Legačke i Rogić dulibe pa se mogao naći i u njihovim poglavljima, ali evo ga tu, na Klancu. Nama je najzanimljiviji vršni dio grebena između Kaić vrha i Bralić Popratljuše zvan Vrh Škvera* koji ime duguje ogradi Škver u drazi koja se s Vrha Škvera spušta u Jukić dulibu. Ovaj neprekinut lanac stijena i kukova, mjestimično sveden na oštricu noža, gotovo je neprelazan, kako za životinje, tako i za ljude. Uzduž grebena, a pogotovo na strmini s kopnene strane, proteže se pojas gustih smreka koji grebenu Klanca daje izrazito planinski karakter. S vrha grebena pružaju se nenadmašni vidici na sve strane: pogled na Rožanske kukove širom je otvoren,* put koji iz Rogić dulibe silazi Za Budim niotkuda se ne vidi ljepše,* a meni je najdraži pogled na Opaljenik (Beli kuk, 1474 m) i jedinstvene Raskosine.*

 

2006. – 2007.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s