Devčić Dolac – Panos (1258 m)

“Velebitašicama” Velebitskog ustanka



Možda sam se malo zaletio s najavom staza po kojima su Šarići i Devčići izlazili u planinu. Ništa zato, opisan put točno je ucrtan na Smerkeovoj planinarskoj karti.

Korito
Korito

KORITO. Iznad Devčić Dolca i Mujinca kao da se planina rastvorila i širom otvorila ulaz u svoja njedra. Tako nekako izgleda Korito,* ta široka draga koja se duboko i visoko uvukla u velebitsku trupinu, sve do podnožja Japaga, onog golemog “kamenjara” koji se iznad Korita nastavlja u kamenim valovima izdizati prema vrhu Panosa. U donjem dijelu, iznad Mujinca, draga je još uvijek izgledom neprohodni klanac po kojemu i sada bujice raznose šljunak i kamenje. Zato ne krećemo iz Mujinca, već iz Devčić Dolca, strmo uzbrdo kroz kamenjar i draču. Zbog teže prohodnosti terena i niskog raslinja staza se gotovo ne raspoznaje. Tek kad dosegne određenu visinu, put skreće položito prema drazi jer tu završava njen strmi dio, a pred nama se otvara blago nagnuta travnata padina – Korito, visoravan okružena strmim stranama, otvorena s ove naše, primorske strane. Travnata zaravan prošarana je kamenjem i niskim raslinjem, a uzduž jaruge, u nekad obrađenim ogradama, protežu se hrastovi šumarci. Tu je svoj mir našlo i nekoliko kamenih gromada, skotrljavši se s okolnih uzvisina. Te su nam uzvisine stalno pred očima jer se iznad pitome doline uzdižu poput neprelazne kamene barijere.
Prešavši preko donjeg, položitijeg dijela Korita, put se po sve užoj travnatoj čistini penje na Vrh Korita, gdje ulazi u šumu, i kratkim, ali strmim usponom uz Klanac (uzak prolaz u kamenom zidu) prelazi u Bukovac.

Visovača (Devčić). S lijeve strane Korita uzdiže se krševita glavica Visovača (787 m). Na tu stranu odvaja se stazica koja vodi u Razušje, travnat dolac na samom vrhu Visovače (“među glavican”). Ispod najvišeg vrha Visovače (787 m), 30-40 metara niže u smjeru Korita, nalazi se prilično velika špilja, skrivena od pogleda.* U Razušju, obraslom mladom hrastovom šumicom,* staza se nakratko gubi, ali već na drugom kraju dolca dobro uočljiva staza kratkim usponom izlazi iz dolca i silazi po kamenitoj kosi koja razdvaja još veće dolce, Crni dolac* slijeva i Platičevac* zdesna.

Korito, Bukovac, Bukova draga
Bukova draga

Bukovac. Usponom uz Klanac prešli smo iz svijetlog Korita u tamni Bukovac (670 m), ravan dolac na početku Bukove drage, jaruge koja se nastavlja u sjeverozapadnom smjeru stiješnjena između strmih bočnih strana. Premda se nekad obrađivao (tu su i Šarići imali zemlju), Bukovac je sada sav pod visokom šumom i debelim tepihom bršljana.* U mračnom dolcu čudimo se golemim bukvama jer se nalazimo relativno nisko, u pojasu primorskih šuma (vegetacijski fenomen poznat kao “kanjonski efekt”). Staza vodi rubom dolca i nastavlja uzbrdo lijevom stranom drage, ali sada opet kroz šumu i šikaru hrasta i graba. Po još uvijek dobro uočljivoj stazi, dnom drage nalik klancu (zdesna se uzdižu okomite litice), stižemo na vrh drage, na kosicu (prijevoj) iza koje se, duboko na dnu goleme kotline, nalazi travnat dolac Platičevac. Put ne silazi u dolac, već nastavlja položito iznad dolca, podnožjem okomite litice Kuka koji se uzdiže iznad sjeveroistočne strane dolca,* u smjeru prijevoja na drugom kraju Kuka. Prošavši po strmini iznad Platičevca, stižemo u Jasenje, dražicu gdje nam slijeva pristiže put iz Dolina (Drinove Doline), odakle dražicom uzbrdo za desetak minuta izlazimo na prijevoj između spomenutog Kuka odnosno kote 971 m zdesna i Vrha (945 m),* istaknute glavice slijeva.

Platičevac
Platičevac

PLATIČEVAC. Iako su i na ovom dijelu velebitske primorske padine jasno izražene visinske terase, ovdje je teže razlučiti gdje završava Podgorje, a s kojim dolcem započinju Podi. Ovo je posebno izraženo južno od šugarske zaravni (300 m) gdje se sa zaravni nastavlja uzlazna uvala u kojoj se terasasto izmjenjuju sve viši, nekad nastanjeni dolci: Drinove Doline (350 m), Mujinac (410 m), Devčić Dolac (420 m), Šarić Dolac (500 m), Lipovac (530 m), Marasa dočići (600 m) i Šušnjevac (640 m). I padina iznad šugarske zaravni prošarana je s nizom dolaca, koji su opet strminama odijeljeni od više položenih dolaca s tzv. Primorske terase. Da skratim, Platičevac (720 m) je u ovim visinama najveći i najljepši dolac.
Platičevac se nalazi na samoj granici prema nevjerojatnom kršu Panosa. Veći dio dolca već je osvojila šuma, no ovdje se na dnu dolca održala još uvijek velika travnata čistina. A na njenom primorskom rubu, ispod krošanja starih hrastova, vlada prava tropska idila.

Platičevac
Platičevac

Platičevac s primorske strane zatvara niska kamena greda i dijeli ga od Crnog dolca, još jednog tipičnog dolca s ovih visina. Crni dolac je nešto niži i skrovitiji od Platičevca, sav pod hrastovom šumom. Razušje, Platičevac (jedan stan) i Crni dolac (jedan stan) bivše su košanice Devčića. Iz Crnog dolca stazom niz Dragu Ivetića silazi se na Bunarinu, raskrižje gdje se s puta za Drinove Doline skreće desno u Lipovac.
I Lipovac, još jedan veliki dolac pod travom i hrastovom šumom, bio je nekad od Devčića, ali su ga s vremenom otkupili Grgići, Pavičići sa Šugarja. Lipovac se nalazi u zaleđu Lipovačke glavice (662 m), u visini prvih Podova. Terasa (šugarskih) Podova nastavlja se od Lipovca u sjeverozapadnom smjeru preko Špurčevih Korta i Došenskog Mišinca (travnat dolac u zaleđu Mišinačke glavice) na Stazu, travnatu zaravan na markaciji Križac – Šugarska duliba. Kad ga već drobim, spomenimo i prekrasnu Špurčevu okruglu ogradu Zapadak,* na silazu prema (Pivčevim, Devčić) Torinama u Podgorju.

Vr' (945 m), u pozadini V. Stolac
Vr’ (945 m)

Vr‘h (945 m). Samo par minuta potrebno je da se s puta (prijevoja) popnemo na Vrh, a onda satima uživamo u nezaboravnom pogledu na sve strane. Sve se vidi, svaki dolac i dražica, greda i glavica, od mora do vrha Velikog Stolca i Panosa. Vidi se cijeli put kojim smo upravo prošli. Duboko u podnožju zelene se travnati Platičevac i pošumljeni Crni dolac,* iza kojih se uzdižu Razušje i Visovača (788 m) i skrivaju nam pogled na Devčić Dolac. Vidi se i duga, pošumljena uvala Lipovca koja se preko Kor’ta spušta na Šugarje.
Još je luđi pogled s Vrha na drugu stranu. Koji krš, od Teplika i Bukove drage, preko Saljeva kuka i Kuka od Crmušine, sve do Panosa.* A Vrh je tek u prvom kamenom valu što se sve viši uzdižu prema vrhu Panosa.* Vidi se i kuća na vrhu Panosa.*
Na Vrhu se nalazi kamenjem sazidana piramida, unjka,* za koju Pajo Došen kaže da je svojedobno označavala granicu između općinskog i državnog zemljišta, i da je u tim visinama bilo više takvih oznaka po vrhovima (Saljev kuk, Kita ispod Panosa…).

DEVČIĆ DRAGE. S Vrha silazimo u poprečnu uvalu/dragu koja se nizom pitomijih dočića i vrletnih dumača nastavlja penjati u planinu.* To je ona ista uvala koja, nakon što je ispod Malog Stolca zavila na sjeverozapad, podnožjem Velikog Stolca završava pod Šugarskom dulibom. Uvalu s obje strane zatvaraju strme, kamenite padine, a uzduž uskog, vijugavog dna uvale protežu se šumski gustiši s tek tragovima travnatih, nekad obrađenih i nastanjenih dočića.

Kapurica (kuk)
Kapurica (kuk)

Beganov/Beganović dočić* prvi je u uvali pred nama. Pored zanimljivog imena, s četiri urušene zidinice, bivšim stanova Devčića, Dočić mi je ostao u sjećanju još od 91. i priče pok. Nikole Pavičića iz Krišca: “E, moj sinko, tu ti je osnovana ustaška udruga”. Bilo je to za vrijeme Velebitskog ustanka (1932.), kad je iz Zadra dopremljeno oružje u Kusaču (u Dočiću je bio Pivčev stan, jednog od organizatora ustanka). I Nikolina žena robijala je u Zenici. Za odmazdu žandari su spalili sve stanove u planini. Ali još nije bilo suđeno da na “Šugarju” život zamre, i stanovi su obnovljeni (sad su bili još skromniji nego prije).
Iz Beganova dočića uvalom u smjeru Podgorja prelazi se u Dubravu (Josića, 3 stana Pavičića iz Krišca), pa još niže u Šepinac (805 m),* travnat dočić s 3 stana Pavičića iz Zbiga, a iz Šepinca možemo nastaviti položito pošumljenim klancem ispod Runjave glavice (916 m), između Runjave glavice i čunjastog kuka Kapurice, i sići u Brig Pavičića.
Nama je iz Beganova dočića prijeći preko kamenite kosice zvane Lanište u Devčić drage, na markaciju za Panos. Beganov dočić zarastao je u gustu šumu i šikaru pa je takav i uspon iz dolca, no sam put dobro se raspoznaje. Na Laništu se s obje strane puta nalaze visokim gromačama ograđene kamenice s tek malo vode.*

Devčić drage je zajednički naziv za dva bivša sezonska naselja smještena s obje strane markirane staze. Danas je Draga zarasla u visoku šumu i šikaru pa se onako stiješnjena i mračna ne doimlje baš privlačno. Ali to su Devčić drage. Prve su, na silasku s Laništa – Donje drage, sa stanovima U bukvan, skrivenim ispod nekoliko golemih bukava u ograđenom šumarku s lijeve strane puta. Samo malo niže, iza markirane staze Križac – Panos, i već smo u Gornjim dragama, sa stanovima Pri kuku: jedne skupine stanova smještene pored puta koji vodi u Pavičić Crmušinu i druge skupine smještene pored puta koji nastavlja dragom uzbrdo, na rubu ograđenog dočića.* Tu je i veliko raskrižje: markirana staza desno vodi u Dragu Jurinu, uvalom uzbrdo nastavlja poprečni put u Liku (ili Šugarsku dulibu), a markacijom lijevo, preko kamenitog Razušja, prelazi se u Crmušinu.

Plančica pod Paljevinom
Plančica pod Paljevinom

Devčić drage – Šugarska duliba. Prošavši pored stanova Pri kuku, put nastavlja lijevom stranom uvale uzbrdo, prolazi pored ograđenog dočića Krčevine (Pavičić) i izlazi na kosicu (prijevoj) iznad Jasenovca, duboke ponikve na čijem se dnu nalazi zastrašujuća snižnica* (nekad se u jamu silazilo pomoću bukovih čabrklji). Put ne silazi u Jasenovac, već s kosice nastavlja kroz šumu uzbrdo i izlazi na Plančicu pod Paljevinom, prekrasan proplanak stiješnjen između strmih litica kukova (tu bi se negdje trebala nalaziti kamenica s vodom). Tu se naš put križa s poprečnim putem koji dolazi slijeva, iz Špurčeva briga, a nastavlja desno uzbrdo, uz Paljevine, desnom stranom bukove dražice na travnjake Velikog Stolca* (VPP). Prošavši uzduž Plančice, nastavljamo vrletnom ali pošumljenom uvalom Jatare u smjeru Šugarske dulibe.

Devčić drage – Mali Stolac (VPP). Pored spomenutog puta uz Paljevine na Veliki Stolac, još je značajniji bio poprečni put koji je izlazio na livade Malog Stolca. Put zavija oko ograde Pavičić Krčevine pa se strmo penje uz Katuništinu (Devčić),* dubok klanac prošaran malim livadicama, i uz padinu Perinog kuka (1262 m)* izlazi na livade Malog Stolca, odnosno Pričinu, raskrižje na markaciji Šugarska duliba – Jelova ruja u šumi prije livada Malog Stolca.

Razvala (Draga Jurina)
Razvala (Draga Jurina)

DRAGA JURINOVA/JURINA. Upravo uspoređujem nedavno snimljenu sliku Drage Jurine* s Gušićevom slikom “Jurina stana ispod Panasa” iz 1955. godine. Ne mogu se načuditi, ne toliko promjenama u prostoru, koliko spoznaji da su se u ovim velebitskim vrletima, ne tako davno, djeca igrala i čobanila. No, možda i nije to toliko čudno kad se na slici lijepo vidi da je u ono vrijeme Draga Jurina, s onim skladno nanizanim visećim vrtovima, bila najljepša velebitska oaza.
Na samom ulazu u Dragu Jurinu, slijeva ispod golemih bukava, nalazi se veća skupina stanova. No, većina Devčić stanova nalazila se na drugom kraju Drage. Tu se održala mala travnata čistina pogodna za kampiranje* jer je sada cijela draga prekrivena visokim gustišem šume i šikare. I Pajina rečenica: “Donesi ladne vode s Razvale” odnosi se na taj dio drage. A ta toliko hvaljena voda nalazi se u usjeku okomite litice, u podnožju kamene grede koja s primorske strane zatvara Dragu. U ovom vršnom dijelu drage, na strmini s gornje strane, ističe se travnata, visokom gromačom opasana ograda, pored koje kreće uzbrdo dobro uočljiva staza i nastavlja (?) podnožjem Panosa (1258 m).
Put iz Drage Jurine izlazi oštrim usponom na vrh kose koja s gornje strane zatvara Dragu. Seoski put je s druge strane silazio u Devčić dulibicu, travnat dočić okružen bukovom šumom, i nastavljao na livade Malog Stolca, a markacija skreće desno na vrh Panosa.

 

lipanj 2009.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s