AŽIĆ KRČ


Ječmište – Zlatkina njiva. Poprečni put Ažić Lokva – Zavižan križa se u Ječmištima s uzdužnom stazom po Primorskoj terasi. Ta staza, koja od Babrovače preko hrpta Visibabe i Pogledala silazi u Ječmišta, nastavlja istočnim podnožjem Borovog vrha na sjever.

Borovi vrh
Borovi vrh

Već nakon stotinjak metara, na Gmajni (Rupina), novo je raskrižje: desno, preko uvale uzbrdo vodi put u Rokaljević i Jadrević dulibu, lijevo, kroz otvor u suhozidu branjevine vodi popriki put u Splovine (put se između golemih borova penje strmo po kamenjaru, prolazi s desne strane Lukovačkog dočića,* krčevine usred borove šume, i preko Gornjeg briga silazi u Splovine), a naš put produžuje položito uz ogradu branjevine. Desno ispod staze nazire se duboki Barišić dolac pod travom, bez stanova, jer su se stanovi Barišića, bivših Skorupa iz Drmuna u Podgorju, nalazili poviše dolca, na Ravni. Laganim usponom između borova prolazimo mimo Dolca, a onda se put počinje spuštati prema Zlatkinoj njivi, travnatoj uvali desno ispod staze. Nažalost, cijela uvala u zaleđu Borovog vrha odavno je podivljala (zarasla u šumu i šikaru), pa sad tek nagađamo gdje su se nalazila ona čuvena polja ječma u Ječmištima i gdje je nestala ona velika oranica po kojoj se Zlatkina njiva zvala još i Njivina. No, ogradi uz koju vodi put kao da uloga nije umanjena, kao da ona priječi šikari ulaz u branjevinu. Prekrasna borova šuma, valjda najljepša na Velebitu, penje se od gromače prema Borovom vrhu, još uvijek čista i lako prohodna, premda su svim borovima debla pri dnu crna od nedavnog požara.

Plantaža iznad Čičavca
Plantaža iznad Čičavca

Trnovac – Zlatkina njiva. S Trnovca Starom stazom u smjeru Zavižana do raskrižja kod Torina (796 m): glavni put skreće desno prema Splovinama, a naš nastavlja položito pored zarasle ograde Torine zdesna pa kroz šikaru uzbrdo oko velike Ažić ograde Čičavac slijeva. Uskoro šikaru zamjenjuju borovi, a put vodi uz ogradu Plantaže (branjevina zdesna) penjući se uz prekrasnu, travom i borovima obraslu padinu Prosine.* Navrh Prosina, na sjevernoj kosi Borovog vrha je raskrižje: lijevo, niz strminu silazi se u Rogić Dolinu, a s obližnjih stijena pruža se nevjerojatan pogled na tu stranu. Možda je Rogić Dolina najdrastičniji primjer zarastanja nekad obradivih površina u planini jer je dugu dolinu, poput Štirovače u malom, posve prekrila borova šuma. Pod borovima su i gole stijene i kamenjari jednako dugog grebena Kite (929 m),* koji Dolinu zatvara s primorske strane, pa je prostor oko Borovog vrha najveće kompaktno područje pod borovom šumom.
Odmah iza odvojka za Rogić Dolinu odvaja se lijevo put za Ažić krč (put se nakratko spušta, pa se penje uz Progon i preko hrpta Borovca silazi u Ažić krč), a mi skrećemo desno, i dalje uzbrdo, zalazeći sve dublje u uvalu Zlatkine njive.

Jazmak (Zlatkina njiva)
Jazmak

ZLATKINA NJIVA (Njivina). Danas je Zlatkina njiva posve zarasla u šumu i šikaru pa kad s puta skrenemo u uvalu treba imati sreće da se nabasa na urušene stanove Koića, Miškulina iz Gornjeg Zagona. U mračnom gustišu svjetluca se grlo šterne prekriveno mahovinom, malo dalje nogom zapinjem za lanac, da bi mi se tek tad ukazale kalača i šterna, iza zadnjeg stana iznenada se na tlu pojavi kamenica puna bistre vode,* ali pravo čudo nalazi se poviše kamenice, pod gredom – Jazmak (turc. rupa, jama),* pećinica s obzidanim ulazom do vrha puna vode. Ovdje je potraga za stanovima obilato nagrađena jer sam vodu prvu našao. Joso Vukelić, koji je s roditeljima posljednji selio u Zlatkinu njivu (do 1975.), kaže da je to valjda živa voda, da je nikad nije uzmanjkalo.
Iz Zlatkine njive put nastavlja uvalom uzbrdo u smjeru Barišić dolca i Ječmišta, a poprečni put skreće lijevo uzbrdo padinom Markova kuka (1386 m) – uz Plan, i preko proplanaka Krčine (Koića), Donje i Gornje Marasovice* (Mrazovice, prastari Ažić stanovi) i Stipšina bila (stanovi Rogića pod samom glavicom Markova kuka) izlazi na Siču.

Ažić krč
Ažić krč

AŽIĆ KRČ. Sa Siče (Babić) je najlakše doći u Ažić krč. Putem za Negnjile i Rogić Dolinu silazimo (preko Bilih stina) na travnate Konačine, tu skrenemo s puta (lijevo) na sedlo između Markova kuka (1386 m) i Lugarskog vrha (1210 m), odakle se niz Raskos (Raskošje) strovalimo u duguljastu, usku uvalu čije nam travnato dno odaje da su tu nekad bile oranice. Uvala je zarasla u šumu i šikaru, a ovaj južni dio uvale poznat je pod imenom Gučić krč, premda je to izvorno bio Babić krč. Tu se nalaze ostaci velikog stana jedinih Petrovića u ovom kraju. Navodno su Babići ispod Panosa doveli nekog Petrovića iz Like da im služi u Podgorju, uz prastari Gučić bunar (Gučinac).
U sjevernom dijelu uvale, ispod stijena gotovo okomitog kuka, nalazi se bivše naselje Ažić krč (1000 m). U uvali su zemlju posjedovali svi Ažići iz Podgorja, a ovdje su stanove imali Ažići s Gornje Lokve i nešto sjevernije, u Iličić dolini, Ažići (Iličići) s Donje Lokve. U dnu mračne uvale, ispod krošnje golemog brijesta, strši visoka, polusrušena kuća (zidana “na podrum”), pokrivena limenim krovom. Još se nekoliko stanova i šterni nalazi na strmini s gornje strane uvale. Vode se može naći i u stijenama iznad stanova, a s tih se stijena već vide kuće susjednog Markovca i Babić Dolca.

Ažić krč
Ažić krč

Ažić krč s primorske strane zatvara krševit greben pod borovima zvan Borovac (1090 m)* pa je uvala uskim klancem otvorena jedino prema sjeveru. Nastavimo li u tom smjeru, odmah iza klanca je raskrižje: desno, preko ravne Bukočevice (nekad velika, travnata ograda) i Negnjila, vraćamo se na Siču, ravno na sjever, preko Rogić krča (travnat dočić, ograda u zaleđu okomite litice kuka, 965 m),* silazi se na poprečni put Siča – Rogić Dolina (iznad Jerkovca), a put kojim su Ažići izlazili u Ažić krč skreće lijevo i preko travnatog dolca Jamice silazi u Rogić Dolinu.

S Ažić krčem završava “naša”, jedinstvena i tako prepoznatljiva, Primorska terasa sjevernog Velebita. Sjeverno od Ažić krča planina poprima pitomiji karakter: umjesto zatvorenih duliba i dulibica sve su češća otvorena prostranstva, a na mjestu plančica – veliki travnati dolci, (nekad) i preko zime nastanjeni.


2008., kolovoz 2010.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s